U svom prvom svjedočenju u Kongresu SAD o burnim posljednjim mjesecima rata u Afganistanu, najviši američki vojni zvaničnici priznali su da su pogrešno procijenili spremnost afganistanske vojske, i izjavili da su vjerovali da SAD treba da zadrže bar nekoliko hiljada vojnika u toj zemlji da bi spriječili talibane da brzo preuzmu kontrolu.

Kako prenosi Glas Amerike (VOA), ministar odbrane Lojd Ostin rekao je na pretresu pred senatskim Odborom za oružane snage da je iznenadni kolaps afganistanske vojske potpuno iznenadio Pentagon, i priznao je pogrešne procjene situacije u najdužem američkom ratu, uključujući korupciju i opadanje morala među afganistanskim vojnicima.

„Činjenica da se afganistanska vojska koju smo mi, i naši partneri, obučavali, jednostavno raspala – u nekim slučajevima bez jednog ispaljenog metka – sve nas je iznenadila“, rekao je Ostin.

Načelnik združenih generalštaba oružanih snaga SAD Mark Mili rekao je da je povlačenje iz Afganistana bilo „logistički uspjeh ali strateški neuspjeh“.

Na pretresu je takođe izjavio da je njegovo lično mišljenje bilo da je potrebno najmanje 2.500 vojnika da spriječe kolaps vlade u Kabulu.

On je svjedočio da nije očekivao da će talibani tako brzo preuzeti kontrolu nad zemljom.

Međutim, primijetio je da je vojska od kraja 2020. upozoravala da bi ubrzano povlačenje – koje ne bi bilo vezano za određene uslove – dovelo do urušavanja afganistanske vojske i vlade.

„To je bilo prije godinu dana. Moje procjene su ostale dosljedne“, rekao je Mili.

General je takođe izjavio da postoji „veoma realna mogućnost“ da će se Al-Kaida ili afganistanski ogranak tzv. “Islamske države” pod upravom talibana ponovo formirati i ojačati u Afganistanu i da će, u narednih 12 do 36 mjeseci, predstavljati terorističku prijetnju za SAD.

Međutim, Ostin je stao iza planova Bajdenove administracije da buduće terorističke prijetnje grupa kao što su Al-Kaida i tzv. “Islamska država” odvraća napadima dronovima, ili pomoću komandosa iz drugih zemalja.

General Frenk Mekenzi, koji je kao šef Centralne komande nadzirao povlačenje u posljednjim mjesecima rata, rekao je da se slaže s Milijevom procjenom.

Obojica nisu željeli da kažu šta su preporučili predsjedniku Džou Bajdenu.

Republikanski senatori optužili su predsjednika Džoa Bajdena da je lagao o tome šta su mu je preporučila vojska, a čak su i Bajdenove demokrate izrazile frustraciju zbog haotičnog povlačenja.

Senator Džejms Inhof, najviše rangirani republikanac u senatskom Odboru za oružane snage, za problematično povlačenje iz Afganistana je isključivo okrivio Bajdenovu administraciju.

Rekao je da je Bajden kritikovao preporuke svojih vojnih lidera i da su mnogi Amerikanci ostavljeni u Afganistanu poslije američkog povlačenja.

Republikanska senatorka Džoni Ernst iz Ajove izjavila je da je Bajdenova odluka da nastavi Trampov sporazum sa talibanima o bezuslovnom povlačenju „protraćio američke žrtve zarad jeftine političke pobjede“.

Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je u utorak da bi SAD sada bile u ratu sa talibanima da je Vašington ostavio 2.500 vojnika u Afganistanu.

Psaki je nastojala da pojasni zbog čega, po svemu sudeći, postoji razlika između tvrdnji predsjednika Bajdena da nije postojao razdor među njegovim vojnim savjetnicima povodom povlačenja, i izjave generala Milija da je američka vojska željela da ostavi jedan kontingent u zemlji.

(Danas)