Legendarni Krajišnik, komandant Trećeg i Sedmog korpusa Armije RBiH, jedan od najslavnijih bosanskih generala i prvi poslijeratni načelnik Sanskog Mosta, preselio je na bolji svijet 7. marta 2003. godine.
Prvog novembra 1993. imenovan je za komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do 26. februara 1994. godine, kada je preuzeo dužnost komandanta novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH.
Historija će ga pamtiti po herojskim akcijama na Vlašiću, te po oslobađanju Kupresa, Donjeg Vakufa i rodnog Sanskog Mosta.
Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva.
Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.
Vodio je neprekidno borbe i sa Hrvatskim vijećem odbrane i četnicima i redao uspjeh za uspjehom.
Oslobađajući mnoga sela i gradove u srednjoj Bosni dolazi do Sanskog Mosta, gdje zajedno 5. i 7. Korpus ARBiH pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića, ulaze u Sanski Most u noći sa 9. na 10. oktobar 1995. godine.
Uz generala Dudakovića, komandovao je i jedinicima Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Banja Luke. Kasnije, saznao je da je zaustavljen diplomatskom interevencijom Sjedinjenih Američkih Država.
Nakon rata obavljao je dužnost načelnika Općine Sanski Most.
General Alagić umro je samo nekoliko dana prije nego je u Haagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju.
Krajem jula 1999. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendropa, smijenjen je sa mjesta načelnika Sanskog Mosta.
“Nije problem načelnik Alagić, nego general Alagić”, kazao je tada.
Nakon što su ga 2. augusta 2001. godine uhapsili specijalci Federalnog MUP-a i sa čarapom na glavi doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Hag kazao je:
“Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice.”
Prema nekim svjedočenjima, odveden je u pidžami, iako bi se, da je pozvan, sigurno dobrovoljno predao da brani svoju i vojničku čast antifašističke Armije RBiH.
Optužen je za komandnu odgovornost za ratne zločine u srednjoj Bosni.
“General Alagić nije umro od srca, već od nepravde”, kazao je na vijest o smrti legendarnog krajiškog genrala prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.
Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH i brojnih evropskih zemalja i Amerike. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu “halale”, pisao je tadašnji Ljiljan, tadašnji reis Mustafa Cerić, IZUSTIO JE:
“Halališ li im”?
“Halališ li im”?
(Pressa)
