U jeku ruske agresije na Ukrajinu dvije prijetnje Hrvatskoj prošle su ispod radara. Prva je notorni “samoupravni” sovjetski dron. Druga se odnosi na izgradnju vojne baze na 30 km od Dubrovnika, pod izgovorom da se radi o velikom međunarodnom aerodromu čiju će izgradnju finansirati Srbija, piše Slobodna Dalmacija.
Kako stvari stoje, moguće je da je upravo izgradnja ovog aerodroma bila tema telefonskog razgovora ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i predsjednika RS Milorada Dodika četvrtog dana ruske agresije na Ukrajinu. Pozadina tih razgovora nije otkrivena.
Rečeno je tek toliko da su njih dvojica obavili “razmjenu mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2012. godine”, te su “zacrtani koraci za intenziviranje napora u tom pravcu”.
No, u selu Mioniće (nedaleko Trebinja) odjednom su počele izmjere za izgradnju piste samo kilometar kraće od Kenedy Space centra na kojeg je slijetao Space Shuttle. Za stanovnike Nevesinja, Bileće i Trebinja taman dovoljno. Za sigurnost Hrvatske možda i previše.
Nije stoga beznačajna videoporuka koji je za otvorenje Hrvatsko-američkog foruma u Zagrebu poslao američki državni sekretar Antony Blinken. – “Napad na vas, napad je na nas”, rekao je Blinken i naglasio kako će “SAD Hrvatskoj uvijek čuvati leđa”.
Skraćeni je to citat člana 5. koji predstavlja kamen temeljac odbrambenog sporazuma članica NATO saveza. Taj član podrazumijeva da se resursi cijelog saveza mogu koristiti za odbranu bilo koje članice koja se nalazi pod oružanim napadom. Međutim, član je napisan prilično rastezljivo, pa bi svaka članica za sebe trebala odlučiti o tome koje će resurse poslati u odbranu partnerske države.
Vučić i Vulin ljute se kad se u Hrvatskoj Srbija spominje u kontekstu moguće prijetnje, zanemarujući pritom vlastitu ulogu u ratnoj agresiji ‘90-ih godina. Čak kad bismo to zanemarili, ostaje činjenica da se Vučićeva Srbija nije priključila sankcijama protiv Rusije, te da je njima satelitska RS s Putinom sklopila dogovore koje upravo sada treba realizirati.
Kad bi ruska agresija na Ukrajinu metastazirala, Hrvatska ne bi bila u prvom redu, ali je jasno da bi Putin preko Beograda nastojao otvoriti pozadinski front u zaleđu Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Baš kao što se rusko zrakoplovstvo proteklih dana zalijetalo prema švedskom otoku Gottland. Uostalom, Rusi su još u aprilu 2012., uoči aneksije Krima, na aerodromu Konstantin Veliki u Nišu osnovali Rusko-srpski humanitarni centar u kojem se i danas školuju jedinice za vanredna stanja iz Srbije, RS i Makedonije, piše Slobodna Dalmacija.
