“Zapadni Balkan je prostor stalne političke tenzije prije svega jer Zapadni Balkan nema zajednički identitet, barem onakav kakav imamo velikim dijelom mi u EU. I zato što ima puno sitnih duša kojima su njihovi sitni interesi bitniji od njihove sigurnosti a koja može biti samo zajednička. I zato što taj jadni, ispaćeni narod sve to sa mukom toleriše”, istakao je predsjednik Parlamentarnog odbora Bundestaga za Zapadni Balkan Josip Juratović za FTV.

Kaže da mu je jako bitno da Njemačka ima jedan zajednički stav prema Balkanu.

“Barem što se tiče moje stranke, a to je SPD Njemačke, i da je bitno da smo mi svi reprezentanti i suvereni, ipak bi trebali jednu zajedničku sliku stvarati Njemačke prema Zapadnom Balkanu. To nažalost u zadnje vrijeme je malo bilo poremećeno jer se očigledno preko medija, a prije svega zbog medija nije dobro razumjelo ko je za šta odgovoran, ko govori u čije ime i zašto, tako da smo to sada sredili i moje kolege u Bundestagu i ja smo složni oko toga da trebamo sa zajedničkim stavom nastupati da bi se seriozitet Njemačke i njemačkog Parlamenta praktično očitao i prema Zapadnom Balkanu.”

Na pitanje kako vidi BiH 30 godina nakon rata, odgovara:

“Moram iskren biti, ova država 30 godina nakon rata je prije svega u situaciji da još uvijek vlada strah. Plaši me jer imam osjećaj da još uvijek negdje postoji i naoružavanje i naoružanje, ali na drugoj strani niko ne želi taj rat nego su svi još negdje u strahu da bi mogao izbiti na nekim sitnicama i s time su, na kraju krajeva, i narod u napetosti, ali sam uvjeren u to da ništa neće biti od toga, da ćemo uspjeti održati mir upravo zato što niko ne želi rat. S druge strane moram reći, 30 nakon rata kad me na ulici pitaju hoće li biti rata onda trebamo ozbiljno razmisliti mi koji smo politički odgovorni, prije svega oni koji su odgovorni u BiH, a isto i mi iz međunarodne zajednice, gdje smo pogriješili i kako korigirati našu politiku i naše stavove da bi se prije svega pojačala sigurnost u narodu bez koje se ne može dalje zajednički raditi i sarađivati.”

Glavni problem Hrvata je to što ne shvaćaju da im je Dragan Čović najveći neprijatelj

Ističe da Izborni zakon nije glavni problem Hrvata u BiH.

“Po meni je glavni problem Hrvata to što ne shvaćaju da je Dragan Čović njima najveći neprijatelj. Da ustvari oko priče i pitanja da li će Dragan Čović biti član Predsjedništva ili ne se sve druge stvari zanemaruju. I egzodus Hrvata iz BiH postoji upravo zato što je nesposobnost Dragana Čovića voditi jednu korektnu politiku. Ustvari, on je dio te trojke koja ne želi da se bilo šta mijenja.”

Smatra da se, po starom ili novom Izbornom zakonu, neće ništa bitno mijenjati jer će oni naći novi razlog zašto nešto ne ide.

“Ja sam prije svega za to da se konačno počinje raditi na suzbijanju kriminala i korupcije, na funkcionalnosti institucija. U BiH su Ostali obespravljeni i nemamo šta razgovarati o ulasku u EU.”

Navodi da u Srbiji, pored Vučića, postoji još jača struktura nacionalizma, a da je demokracija skroz zanemarena.

“Vučić pokušava nivelirati između Rusije i EU iz ekonomskih razloga, međutim to niveliranje neće imati dugo uspjeha. Činjenica je da je jako bitno da se dalja pomoć Srbiji i uopće Zapadnom Balkanu kondicionira sa razvojem demokratskih procesa.”

O Christianu Schmidtu kaže da se ne bi držao toga šta Dodik priznaje ili ne priznaje.

“Bitno je da se Schmidt iz svoje uloge koja mu je dodijeljena brine o procesima koji će voditi BiH na put ka članstvu u EU”, kazao je Juratović za FTV.