Biljna proizvodnja u entitetu FBiH, a koja uključuje niz sektorski važnih područja, od žitarica do povrća, ove će godine dobiti veći iznos poticaja iz federalnog budžeta, a prvi put mjerama će se podržati i kulture poput kupusa, kelja, lubenice i graha, ali i oraha te badema.

Večernji list BiH imao je uvid u program utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu”, utvrđenih budžetom za 2022. Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 106,000.000 KM.

Za novčanu podršku biljne proizvodnje osigurano je 16,165.000 KM, a pritom su precizirani i kriteriji, odnosno uvjeti prijave na program poticaja s jasno utvrđenim minimalnim i maksimalnim površinama izraženima u hektarima.

Kada je u pitanju proizvodnja pšenice i raži, klijent ostvaruje pravo na novčanu podršku za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha krušnih žita, dok je kod stočnih žita (stočni ječam, kukuruz, zob i tritikale) precizirano kako klijent može ostvariti pravo na podršku na minimalno 1 ha, za kukuruz na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha stočnih žita tokom godine.

Stimulira se i proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, stočni grašak i grahorice, djetelinsko-travne smjese i djetelina), pri čemu se podrška može ostvariti na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 400 ha krmnog bilja tokom godine. Važan segment proizvodnje su i uljarice (uljana repica, suncokret i soja), a u tom kontekstu precizirano je kako se podrška može ostvariti na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi na 250 ha uljarica tokom godine.

Dio je biljne proizvodnje i uzgoj povrća, a programom mjera prepoznat je niz kultura (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, mrkva, cikla, crveni luk, češnjak, salata, mladi krumpir, kupus, lubenica, kelj i grah). Proizvođači će pritom moći ostvariti pravo na novčanu podršku na minimalno 0,5 ha, a maksimalno po kulturi na 20 ha površine pod povrćem tokom godine.

Kada je riječ o grožđu i maslinama, poticaje je moguće dobiti na minimalno 0,3 ha, a maksimalno po kulturi na 200 ha.

Program mjera ustvrdio je nekoliko voćarskih kultura za koje se mogu ostvariti poticaji (šljiva, jabuka, kruška, breskva, nektarina, nar, trešnja, višnja, smokva, kajsija, lješnjak i malina, orah, badem, borovnica, brusnica i aronija), dok je u kontekstu površina minimalna 0,5 ha, a maksimalna 250 ha po kulturi.

Podršku će dobiti i proizvodnja heljde, a klijent može ostvariti ovo pravo za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno 50 ha. Poticajne mjere predviđene su i za ljekovito i aromatično bilje (kamilica, metvica, lavanda, ružmarin, smilje, lovor i dr.), pri čemu se podrška može dobiti za minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi za 50 ha, kao i za duhan (virdžinija, berlej i hercegovački ravnjak), a pravo na podršku ostvaruje se na minimalno 0,5 ha, a maksimalno po kulturi na 50 ha.

Iznimno je važna i činjenica što je u budžetu predviđena i podrška za proizvodnju deklariranog sjemena, počevši od žita, kukuruza, soje i suncokreta pa do krompira, a u kontekstu pomoći proizvodnji predviđene su i mjere poticanja deklariranog sadnog materijala, poput različitih voćki i vinove loze, kao i deklariranih presadnica povrća.

Biljna proizvodnja već je duže prepoznata kao važan segment budućnosti oporavka bh. sela, a posljednji događaji dodatno su uputili na potrebu snažnije podrške razvoju domaćih proizvodnih kapaciteta.

vecernji.ba