Spomenik Stefanu Nemanji, djelo ruskog vajara i akademika Aleksandra Rukavišnjikova, bit će otkriven večeras u centru Beograda. Spomenik visok 23 metra i težak 68 tona prikazuje rodonačelnika srednjovjekovne srpske dinastije Nemanjića s mačem u desnoj i Hilandarskom poveljom u lijevoj ruci.

Autor spomenika Stefanu Nemanji, ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov izjavio je za RTS da se spomenik koji je postavljen na Savskom trgu razlikuje od onog koji je pobijedio na konkursu zato što su na promjenama insistirale gradske vlasti Beograda.

Rukavišnjikov je kazao da mu je rukovodstvo Beograda reklo da nije u redu da Stefan Nemanja „bode oči“ krstom, navodi Danas.

„Iskreno sam se iznenadio, kada su mi rekli da žele mač, a ne krst i pravoslavlje. Ja sam rekao, u redu, slušam“, kazao je Rukavišnjikov i naveo da neće prisustvovati svečanom otkrivanju spomenika.

Spomenik Stefanu Nemanji izazvao je negativne ocjene stručnjaka i dijela srbijanske javnosti. Umjesto krsta u ruci, kako je prvobitno predstavljeno javnosti na ilustraciji pobjedničkog rješenja, Nemanja sada „vitla“ mačem.

“Na značenjskom planu, zamjena krsta visoko uzdignutim mačem ukazuje na to da je ratnički karakter Stefana Nemanje primaran. Izmijenjeni upadljiv detalj – mač umjesto krsta – zvuči kao da nam neko kaže: „Laki je malo nervozan, pa zato mlati mačem.“ Ali taj Laki nema veze sa velikim županom Stefanom Nemanjom, tj. Svetim Simeonom Mirotočivim. Više podsjeća na riječi jednog realnog lika: „Niko ne sme da vas bije,“ od kojih nam se svima ledi krv u žilama” – stav je historičarke umjetnosti Aleksandre Davidov.

“Koliko konfuzije i nedosljednosti krase ovaj spomenik pokazuje i odluka da se on otkrije na dan Sv. Save kao da njegovi naručioci ne znaju da i Stefan Nemanja – Sv. Simeon Mirotočivi ima svoj dan proslavljanja, koji je mjesec dana kasnije – u februaru. Očigledno da je sve oko spomenika potpuno podređeno željama i shvatanjima naručioca i njihovom ideološkom shvatanju prošlosti i sadašnjosti” – kazao je za Danas profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Nenad Makuljević.

Za pisca i vizuelnog umjetnika Dejana Atanackovića „dilema krst ili mač, ako je ikada postojala, omogućava i neke manje-više očigledne, ali zanimljive uvide u želje i fantazije vlastodršca“.

“Na primjer, izborom mača namjesto krsta ukida se svaki, pa i najbanalniji pokušaj poruke nekakve makar navodne i stereotipne predstave duhovnosti, te se zapravo mnogo iskrenije i konkretnije građanima šalje poruka autokratije, nasilja i rata. Vlastodržac jasno saopštava svoje prioritete. Mada ni krst ne bi bio ništa bolji, niti manje nasilan – nasilje je prisutno već u samom činu podizanja lažnog idola pokradenim novcem, na mjestu gdje se, između ostalog, proslavlja čin uništavanja beogradske željezničke stanice i grada kao takvog – ipak zanimljiv je odabir hladnog oružja” – kazao je Atanacković dodajući da ono, uz veličinu spomenika, dovršava neizbježnu seksualnu konotaciju.

“Jasno je da je naručiocima te statue od najveće važnosti bila veličina, da sve to bude nadmeno i moćno, a mač sasvim logično, i mnogo bolje od krsta, dovršava tu neizbježnu seksualnu simboliku o kojoj je nedavno govorio historičar umjetnosti Branko Dimitrijević. Iskompleksirani vlastodržac sasvim je eksplicitno iznio na Savski trg svoju falusnu fantaziju, svoje snove o potenciji, pa i odgovor na panični strah od kastracije – jer naravno da je strah da će tu fantaziju neko prije ili kasnije da otfikari, ogroman. Kao što je poznato, taj vlastodrščev autoerotski egzibicionizam koštao je građane Beograda i Srbije najmanje 10 miliona eura” – zaključio je Dejan Atanacković.

Pored estetike, pažnju javnosti privukla je i odluka Vlade Srbije da cijena spomenika bude tajna do 2023. godine.

Nezvanično cijena je procijenjena na više od 10 miliona eura.

Kao reakcija na otkrivanje, na platou ispred Filozofskog fakulteta održat će se u 18.00 protestni skup Društva za održivu budućnost, gdje će govoriti pisac Dejan Atanacković i historičarka umjetnosti i aktivistkinja Aida Ćorović, prenosi Danas.

(Pressa)