O nezakonitom postupanju hrvatske policije već duže vrijeme izvještavaju brojni europski mediji, a britanski The Guardian jučer je objavio tekst koji problematizira putovanje migranata koji idu takozvanom balkanskom rutom s djecom, prenosi Portalnovosti.

The Guardian je pratio osam porodica migranata s djecom u njihovom pokušaju prelaska granice na području oko Bosanske Bojne, posljednjeg sela u BiH prije granice. Većinu ih zaustavlja policija, pretražuje, a često i pljačka te potom nasilno vraća u BiH gdje mjesecima borave u uvjetima niskih temperatura, bez tekuće vode i struje.

Jedna od njih je afganistanska porodica koju čine četrdesetogodišnja Maryam, njen pedesetdvogodišnji suprug Hasan, desetomjesečna Darya te njenih šestoro braće i sestara. Njih je do sada 11 puta hrvatska policija vratila u BiH.

Pri tome je u jednom navratu policija pretražila čak i Daryine pelene.

Darya je rođena u Lezbosu prije požara koji je uništio tamošnji kamp Moria. Hasan je ispričao kako im je dosadilo čekati da grčke vlasti razmotre njihov zahtjev za azilom. Na put su krenuli prije godinu i po dana iz sjevernog Afganistana.

Prema podacima organizacije Danish Refugee Council prošle godine su hrvatske vlasti vratile u BiH više od 800 djece, od kojih su mnogi mlađi od šest godina. A broj porodica s djecom koji žive između BiH i Hrvatske je značajno porastao posljednjih mjeseci. Većina ih dolazi iz Grčke gdje je uveden novi zakon koji otežava postupak priznavanja izbjegličkog statusa pa se odlučuju domoći EU preko Balkana.

“Premda u većini slučajeva žene i djeca nisu direktno izloženi fizičkom nasilju od strane hrvatskih vlasti, ipak su izloženi onome što bi se moglo opisati kao psihičko nasilje, vrijeđanje i ponižavanje”, rekla je za The Guardian Roberta Gentili, iz organizacije Border Violence Monitoring Network dodajući kako hrvatski policajci pretražuju žene i mlade djevojke, kao i odjeću beba poput pelena u potrazi za skrivenim stvarima kao što su novac i mobiteli.

Ova organizacija prikupila je svjedočanstvo i dvije porodice iz Palestine i Sirije, koji su 2019. godine zaustavljeni pored Gline, a hrvatska policija ih je sve natjerala usred noći da se skinu, uključujući djecu i bebe. Brojne žene tvrde kako ih je hrvatska policija tukla ispred njihove djece.

“Tokom posljednjeg push-backa moj četverogodišnji sin Milad pitao je policiju za vodu. No Hrvati mu je nisu dali, uzeli su ga za ramena i gurnuli. Pokušala sam reagirati i objasniti im da to ne smiju raditi. Tada su me gurnuli i bacili na leđa”, ispričala je za The Guardian Mayram.

Tatiana Olivero iz organizacije Médecins du Mond ispričala je za The Guardian kako se kod djece migranata primjećuju simptomi anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresa kao rezultat nasilja kojem svjedoče.

Zohra, 33-godišnja advokatica iz Kabula i majka četvero djece rekla je za The Guardian kako je njenoj djeci jako teško.

“Kada pripremimo stvari za prelazak, moja djeca ne žele ići. Plaču jer se boje da će ih vratiti ili udariti kao posljednji put”, rekla je. U bombaškom napadu 2016. godine poginuo joj je sedmogodišnji sin, a njegov brat blizanac Nourin, ostao je paraliziran. Samo prošle godine u Kabulu tokom bombaških napada 88 ljudi je poginulo, a više od 193 je ozlijeđeno. No mnoge europske zemlje i dalje ne žele primiti tražitelje azila iz Afganistana. Zohra koja putuje sa suprugom Ibrahimom i djecom već se pet mjeseci nalazi u BiH, a do sada su pokušali 37 puta prijeći granicu.

Od osam porodica koliko ih je The Guardian pratio tokom prošle sedmice samo dvije su se uspjele prijeći granicu. Porodica bebe Darye stigla je u Zagreb. No to je tek početak. Mnogi migranti koji uđu u Hrvatsku budu vraćeni u BiH. Isto se događa i u Sloveniji i Italiji, gdje je sud prošle sedmice proglasio više od 700 pushbackova iz ove zemlje u Sloveniju nezakonitima.

“Pushbackovi su ilegalni, bili nasilni ili ne. To nije važno. Oni u osnovi potkopavaju pravo na međunarodnu zaštitu. Pushbackovi u Hrvatskoj posljedica su politika EU koje nastoje prenijeti odgovornost za zaštitu ljudi izvan svojih granica. To je postala situacija u kojoj članice EU regularno ignoriraju, zaobilaze ili izravno krše zakone EU, što je postalo standardnim načinom upravljanja granicom”, rekao je za The Guardian Nicola Bay iz Danish Refugee Councila, piše Portalnovosti.