„Nauka nije dogma, ispravno mišljenje će uvijek biti prihvaćeno, a netačno će biti napušteno“, rekla je za BH Radio 1 doc. dr. Adna Ašić.
Govoreći za emisiju „Epicentar“, Ašić je pozvala građane da imaju povjerenje u nauku, te da budu sigurni da su vakcine protiv Covid-19 prošle sve neophodne faze ispitivanja prije nego su odobrene za upotrebu.
Iako je na početku pandemije izgledalo da će antivakserske teorije zavjere izgubiti veliki broj svojih poklonika koji su dobili priliku da vide kako izgleda svijet bez vakcina, otpor imunizaciji koja bi nas trebala izvesti iz pandemije i dalje je velik.
Prema riječima doc. dr. Adne Ašić, naučnicima i istraživačima to ipak nije iznenađenje jer se protiv nepovjerenja prema raznim vakcinama već dugo bore.
„Činjenica je da se nauka trenutno bori sa novom i nepoznatom situacijom, ali iz iskustva poručujem svima da naučnici sigurno čine sve što je u njihovoj moći kako bi napravili istraživanja, donijeli najbolje preporuke, stoga naglašavam neophodnost vjerovanja u naučne činjenice i napore koji se svakodnevno ulažu. Tačno je da se iz različitih naučnih grupa pojavljuju različite teorije, ali ovaj virus je još uvijek nov, a mi se oslanjamo na ranija iskustva, prije svega ona sa sličnim virusima kao što su SARS-Cov i MERS-Cov. Naravno, svaki je virus priča za sebe i mi svakodnevno dobijamo nove podatke koje je potrebno kritički protumačiti i dati im praktično značenje. Želim da naglasim da će ispravno mišljenje uvijek na kraju biti prihvaćeno, netačno će biti napušteno, a ono što se sigurno ne mijenja su generalne upute o epidemiološkim mjerama s početka pandemije koje se tiču maske, distance i higijene.“
Iako stručnjaci stalno govore o neophodnosti imunizacije kao jedinog načina da izađemo iz pandemije, jedan broj građana ipak strahuje od vakcina.
„To je jedan od najvećih problema s kojima se trenutno susrećemo, mada antivakserski pokret nije ništa novo. S tim problemom se naučna zajednica bori još od 1998. godine kada je objavljen prvi rad o štetnosti MMR vakcine. Taj rad je kasnije povučen zbog toga što je dokazano da se autori nisu vodili etičkim pravilima postupanja i prilikom izbora djece koju će uključiti u svoje istraživanje su bili znatno pristrasni, odnosno uključivali su one slučajeve za koje su shvatili da će im dati rezultate koje su oni željeli, dakle, informaciju da su vakcine štetne. Pandemija je antivakserskom pokretu dala novi zalet, a evo baš prije nekoliko dana je objavljeno jedno istraživanje o razmišljanju stanovnika BiH o toj temi. Studiju je radila prof. dr. Amina Kozarić sa svojim kolegama i studentima na uzorku od preko deset hiljada stanovnika BiH i samo 25,7% ispitanika je izjavilo da želi primiti vakcinu, a najčešći argument je da vakcine nisu prošle sve faze istraživanja. Moram reći da to nije tačno – sve vakcine jesu prošle nužne faze kliničkih ispitivanja! Naravno, ispitivanja se i nastavljaju, zašto bi se stalo s tim kad već imamo mogućnost da akumuliramo znanje, sve se to radi po najvišim standardima. Zdravlje građana neće biti ugroženo vakcinacijom, upravo suprotno, to je prvi korak za povratak u normalan život. Istina, one jesu proizvedene brzo, ali to nam je omogućila moderna nauka i tehnologija, a u ovakvoj situaciji nije bilo teško naći i finansijere.“
Pandemija Covid-19 donijela je i nešto pozitivno, rekla je Ašić, a to je povećan interes mladih ljudi za nauku, između ostalog i za mikrobiologiju, genetiku i srodne grane, prenosi BHRT.
