Bugarsko tužilaštvo saopćilo je u petak da je, nakon opsežne policijske i kontraobavještajne akcije u i oko Sofije, podiglo optužnicu za špijunažu protiv šest svojih građana, koji su navodno omogućili prijenos povjerljivih podataka u Rusiju.
Ruski špijunski lanac prema navodima Euractiva uključuje zvaničnike bugarskog ministarstva odbrane i njegovih obavještajnih službi.
Uhapšeno je pet službenika ministarstva odbrane, a još jedna osoba je kasnije puštena. Vjeruje se da su navodni špijuni uspjeli prenijeti važne informacije koje utječu na sigurnost Bugarske, EU, NATO-a i Sjedinjenih Država.
Glavni tužilac Ivan Gešev objavio da je operacija bila “bez premca od 1944. godine”, misleći na vrijeme kada je Bugarska pala pod sovjetski utjecaj tokom Drugog svjetskog rata. Rekao je da su informacije koje su špijuni dostavili Rusiji “od posebne važnosti za nacionalnu sigurnost Bugarske, EU, NATO i Sjedinjene Države”.
On je posebno pohvalio ministra odbrane Krasimira Karakačanova i šefa vojne obavještajne službe pukovnika Velka Atanasova zbog pomoći u razbijanju špijunskog lanca.
Rečeno je da je špijun kodnog imena “Stanovnik” vođa grupe u Sofiji. Njegovo ime nije objavljeno, iako su mediji objavili da je on bivši šef vojne obavještajne službe koji je završio obavještajnu školu ruske Centralne obavještajne agencije u Moskvi.
Tužilaštvo tvrdi da su i ostali članovi grupe bili dobro obučeni ljudi – vojnici na višim državnim funkcijama. Smatra se da je veliki broj osumnjičenih još uvijek na slobodi.
Vlasti su pokazale video snimke na kojima se očito vidi kako agenti fotografiraju ekrane svojih kancelarijskih računara svojim telefonima. Uhapšeni zaposlenik Ministarstva odbrane navodno je proveo četiri i po sata jednog dana fotografišući ekran na svom računaru.
Naknada špijunima isplaćivana je u kovertama koje su sadržavale različite valute. Učesnici su snimljeni kako je mijenjaju u mjenjačnicama. Iznos mjesečno iznosio je između 2.000 i 3.000 BGN (1.000 EUR i 1.500 EUR).
Hapšenja dolaze uoči općih izbora u Bugarskoj 4. aprila i odvijaju se usred povećanih tenzija između SAD-a i Rusije. Prije dva dana američki predsjednik Joe Biden dao je intervju u kojem je naznačio da Putina smatra “ubicom”.
Bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova takođe je sumnjičilo pomenutu grupu da ima veze sa ruskom ambasadom u Sofiji.
Ambasada u Sofiji je pak saopćila da očekuje da će se suđenje u tom slučaju odvijati na “depolitizovan” način i napomenula da spekulacije o umiješanosti Rusije u slučaj nisu ništa drugo nego “pokušaj zabijanja klina u odnose između Moskve i Sofije.”
Veliki lov na špijune
U posljednje dvije godine bugarske vlasti provele su nekoliko akcija protiv navodnih ruskih špijuna, ali većina se usredotočila na osoblje ruske ambasade u Sofiji. Mnogi otkriveni “špijuni” optuženi su za prikupljanje vojnih podataka.
Sredinom decembra prošle godine Bugarska je protjerala ruskog vojnog atašea u Sofiji. Ruska ambasada je izjavila da su postupci bugarskih vlasti neosnovani. Tužilaštvo je reklo da je diplomata prikupio različite vrste vojnih podataka, uključujući broj američkih vojnika smještenih na bugarskoj teritoriji za vrijeme vojnih vježbi.
Kako je sve počelo
Sofijski špijunski triler započeo je u jesen 2019. hapšenjem predsjedavajućeg bugarskog Nacionalnog pokreta „rusofili“ Nikolaja Malinova, koji je bio prvooptuženi za špijuniranje Rusije. Do sada je bilo malo napretka u njegovom krivičnom predmetu, ali je stekao veliku međunarodnu važnost nakon što su Moskva i Washington direktno intervenirali.
Nikolaju Malinovu sudija u Moskvu dopustio je sudija Andon Mitalov, koji je ukinuo zabranu napuštanja zemlje. Putin je Bugarina optuženog za špijunažu lično odlikovao ruskim Ordenom prijateljstva. Orden se dodjeljuje za jačanje mira, prijateljstva, saradnje i međusobnog razumijevanja među ljudima.
Nekoliko mjeseci kasnije, Sjedinjene Države proglasile su sudiju Mitalova korumpiranim i zabranile mu ulazak na američku teritoriju.
(Pressa/Euractiv)
