Bosna i Hercegovina se, već decenijama unazad, suočava s problemom aerozagađenja koje negativne posljedice ostavlja na zdravlje stanovništva i kvalitet života, okolinu, ali i na ekonomski prosperitet zemlje. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se zbog lošeg kvaliteta zraka na 100 hiljada stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti, dok ujedno gubi i 21,5 posto BDP-a, piše Dnevni list.
Sa indeksom kvalitete zraka koji u bh. gradovima često prelazi u zonu opasnog (Indeks kvaliteta zraka – IKZ preko 300), naša zemlja, također, prije nego što ispuni uslove za ulazak u Evropsku uniju, treba poboljšati kvalitet zraka, ali i sistem upravljanja kvalitetom zraka.
Nadalje, cijela Evropa ide ka zelenoj, cirkularnoj ekonomiji dok se čini kako BiH ide obrnutim smjerom.
Najnovije istraživanje koje je proveo SaveOnEnergy i u aspektu zaštite prirodne sredine pokazuje tužnu istinu – sa samo četiri posto Bosna i Hercegovina je država s najmanjim procentom zaštićene prirode u Europi. Iako postoji 40 takvih mjesta, oni pokrivaju samo 1.922 km2 od 192.232 km2 kopna u zemlji.
Štiteći samo šest posto svoje kopnene zemlje, Rumunija se nalazi na posljednjem mjestu. Donjih pet mjesta završavaju Srbija, Belgija i Portugal, sa samo sedam, osam i devet zaštićene zemlje.

Luksemburg je evropska zemlja s najvećim procentom zaštićenog zemljišta (76 posto). Na drugom mjestu je Slovenija, sa 72 posto prirode njihove zemlje koja je zaštićena. Malta ima treći najveći procenat zaštićenih kopnenih kopna u Evropi! Pokrivajući 65 posto svoje zemlje, lokalno stanovništvo može uživati na 250 mjesta, poput špilje Għar Dalam, Maqlube i Mdine.
U entitetu Federaciji BiH je zaštićeno svega 3,24 posto područja, što je mala površina ako se uzmu u obzir iznimno bogatstvo diverziteta, specifična biološka raznolikost, prirodne ljepote i fenomeni naše zemlje.
Standard i zahtjev Evropske unije je da svaka zemlja treba zaštititi najmanje 10 posto svoje teritorije.
Valja kazati kako je ove godine, dakle pune dvije godine aktivne kampanje udruženja za zaštitu okoline, usvojen Prijedlog Zakona o zaštiti okoline FBiH u Parlamentu FBiH. Iz Udruženja ‘Aarhus centar u BiH’ smatraju kako se radi o izuzetno važnom zakonu, on stvara preduslove za približavanja standardima koji vrijede u BiH ali kako se borba svakako nastavlja jer će se morati uraditi mnogo više – počevši od običnih stanovnika pa sve do vrha vlasti – kako bi situaciju preokrenuli u našu korist, napominje Dnevni list.